Primi e-mail kada su ove stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World

Stranica kreirana: 1. listopada 2000. Posljednja promjena: 4. prosinca 2011.
The FAME su stranice posvećene sustavnom i znanstvenom proučavanju zastava i grbova. Ti simboli često nose snažne političke i druge poruke. Prikazivanje takvih simbola ovdje ne znači da autor podržava ideje koje oni predstavljaju.	Ove stranice pohranjuju se u digitalnom arhivu NSK.

Map of the Šibenik and Knin County.

Šibensko-kninska županija - gradovi

1. Šibenik
   • Šibenik, 1993. – 1999.
   • Šibenik, oko 1980.
2. Drniš
3. Knin
   • Knin, – 199x.
4. Skradin
   • Skradin, – 199x.
5. Vodice
   • Vodice, prijedlog 1 iz 2009.
   • Vodice, prijedlog 2 iz 2009.

Pravilnikom o grbovima i zastavama jedinica lokalne uprave i samouprave određeno je da polje zastave grada ili općine mora biti jednobojno, s grbom u sredini ili odmaknutim prema koplju. Izuzeci od tog pravila toleriraju se u slučaju gradova koji imaju tradicionalnu zastavu stariju od tog pravilnika, dok su neki gradovi odlučili ignorirati ta pravila i koristiti zastavu po svojoj volji. Može biti da će s vremenom ovi drugi biti zamijenjeni zastavama u skladu s pravilnikom.
Godine 1997. su općine Skradin i Vodice dobile status grada, kao i Knin koje je istovremeno izdvojen iz Zadarsko-kninske županije.

• Šibensko-kninska županija
• Hrvatska - županije
• Hrvatska
• Hrvatska - srenjovjekovne zastave o zastavama Šibenika iz XIV. stoljeća

Šibenik

1:2

Grb grada Šibenika potječe iz XIII. stoljeća, a najčešće se očuvao u pečatima. Čini ga štit s likom Sv. Mihovila Arhanđela: mladolik; crnokos; bijele tunike; crvenog plašta; bijelih uzdižućih krila; u lijevoj ruci drži zlatnu kuglu s križem; nogama, zlatnim čizmama gazi crnog vraga; desnom rukom i zlatnim kopljem probada njegovu glavu. Statut iz 1994. i Priručnik iz 1993. vjerojatno opsiuju drugačiji umjetnički dizajn grba. Zastava je plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini.

Šibenik, 1993. – 1999.

Zastava nepoznata.

Dok se današnji grb temelji na prikazima Sv. Mihovila prema kamenim grbovima - pečatima koji su sačuvani u gradskim zidinama, inačica grba koja se koristila ranih 1990-ih temelji se na najstarijem sačuvanom šibenskom pečati iz 1255. godine, koji prikazuje Sv. Mihovila koji stoji nadvijen nad gradskim zidinama. Likovno rješenje grb korištenog u 1990-ima vjerojatno je ono koje se spominje u proračunu iz 1993. godine autora Duje Pilovića, dizajnera iz Splita.
Čini se da se zastava s ovim grbom nije koristila.

Šibenik, oko 1980.

Bez zastave.

U socijalističkom periodu povijesni grbovi koji su sadržavali prikaze svetaca nisu bili poželjni te su zamijenjeni novim simbolima. Šibenik je koristio grboliki znak koji je prikazivao panoramu stare gradske jezgre s tvrđavama, zidinama i katedralom iznad valova i s velikom crvenom petokrakom zvijezdom u lijevom dnu. Iznad štita ispisano je ime grada. Zastava iz ovog perioda nije zabilježena.

Drniš

1:2

Grb Drniša je u srebrnom polju štita okrenut udesno stoji lik sv. Roka koji pokazuje ranu na nozi i drži zlatni štap s tikvicom, do njega desno stoji bijeli pas sa zlatnim kruhom u gubici. Ova slika referenca je na legendu o Sv. Roku koji je hranio psa krvlju iz rane koju si je otvorio na nozi. zastava je crvena s grbom u sredini. Svečana zastava je crvena s grbom u sredini, imenom grada iznad i ornamentima vinove loze u repovima.

Knin

1:2

Grb Knina je u plavom korača srebrno janje koje drži zlatni štap s križem na vrhu i u gornjem desnom uglu zlatna Zvonimirova kruna sa crvenim kamenovima. Grb koji prikazuje Jaganjca Božijeg (Agnus Dei) navodno je povijesni grb Knina. Zastava je crvena sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Svečana zastava usvojena 2006. godine crveni je gonfalon obrubljen zlatno i sa zlatnim resama duž donjeg ruba. U sredini je grb iznad kojeg je zlatnim ispisano 'Grad Knin' obrubljn zlatnim konturama. U repovima su zlatne grančice loze i masline također sa zlatnim konturama. Slična zastava usvojena je 2001. godine, različita jedino po obliku zastave, okomita pravokutna zastava s trokutastim krajem.

Knin je bio općina u Županiji Zadarsko-kninskoj do 1997. kada je dobio status grada i uključen u (od tada nazvanu) Šibensko-kninsku županiju. Do 1997. Knin je također bio i sjedište kotara istog imena koji je uključivao i nekoliko susjednih općina, ali ta organizacija nikada nije zaživjela zbog toga što je to područje bilo okupirano, te je Knin de facto bio glavni grad srpske države stvorene od dijelova odcijepljenih od Hrvatske. (Zapravo, bio je glavni grad de jure prema zakonima RSK, ali te zakone hrvatska država nikada nije prihvatila.)

Knin, – 199x.

Zastava nepoznata.

Grb koji je koristio Knin u drugoj polovici XX. stoljeća prikazuje janje koje hoda u plavom štitu po zelenoj podlozi. Sličan grb prikazuje i Ströhl 1904. bez naznake njegovor porijekla.

Skradin

1:2

Statuti sadrže opis grba i odredbe o usvajanju drugih detalja i zastave. Vjerojatno je opis (blazon) zamišljen samo idejno i ne odnosi se ni na koji konkretni prikaz: "Grb čini lik Sv. Jeronima, crkvenog naučitelja." Konačno je usvojen grb u plavome na zelenom tlu lik Sv. Jeronima kleći okenut na lijevo i drži zlatni križ ispred srebrne kule na strijene koja izlazi s desna. Zastava je crvena sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Sv. Jeronim (ili Sv. Jere, kako se naziva lokalno) živio je u 4. stoljeću, a rođen je u Skradinu (Rimskoj Scardoni). Među mnogim zalugama za Crkvu, poznat je kao prevodioc Starog Zavjeta na latinski koji je poznat kao Vulgata. Hrvatski institut u Vatikanu naziva se njegovim imenom. Prikaz Sv. Jere pojavljuje se na povijesnim gradskim pečatima, Ströhl prikazuje sveca koji kleći i drži križ, njemu s desna leži lav, na lijevo stijene, a u pozadini ograđena crkvica te sunce u zaglavlju.

Do 1997. godine Skradin je imalo status općine.

Skradin, – 199x.

Zastava nepoznata.

Likovno rješenje grba koje odgovara blazonu u Statutu korišteno je 1990-ih, iako vrlo rijetko, a sadrži i natpis Skradin-Scadrona (ovo posljednje je latinsko ime grada).

Vodice

1:2

Grb Vodica plavo je obrubljeni štit vodoravno podijeljen u žuto i svijetlo-plavo sa srebroim krunom bunara na kojoj je iscrtana fasada crkve, iznad njega krunište zidina te u dnu crvena greda iznad dvije bijele valovite linije. Simbolika elemenata opisana je ovako: žuto polje - maslinovo ulje, plavo polje - more i voda, bunar je simbol vode po kojoj su Vodice dobile ime, zidine su za obranu i povijest, crvena greda za vino. Prikazana crkva je crkva Sv. Križa iz 1421. godine. Zastav je ultramarin plava s grbom u sredini. Iako njegov žuti obrub nije propisan čini se da je nužan da odvoji plavi obrub grba od polja zastave.

Do 1997. godine Vodice su imale status općine.

Vodice, prijedlog 1 iz 2009.

5:8

Vodice, prijedlog 2 iz 2009.

5:8

Gradski oci postali su svjesni da su simboli usvojeni 1996. u suprotonsti s heraldičkom tradicijom i da ne udovoljavaju državnim propisima, te su počeli pripreme za usvajanje novih simbola. Nakon neusvajanja nekih prijedloga 2008., grad je objavio dva prijedloga, tražeći građane za mišljenje. Jedan prijedlog je plavo i srebrno koso razdijeljen puževim rezom, a drugi u plavom srebrni bunar. Uz svaki prijedlog grba dolazi i tzv. grbovna zastava, u omjeru strabnica 5:8. Oba priedloga grba zadvoljavaju formalne uvjete središnjih vlasti te će vjerojatno biti potvrđeni ako budu izabrani (ako drugi prijedlog ne bude diskvalificiran zbog prevelike slučajne sličnosti sa grbom obitelji Ratkay), no, ako se usvoji jedan od njih, zastava će se morati promijeniti tako da udovoljava zahtjevima pravilnika, koji propisuju jednobojne zastave s grbom u sredini.

Primi e-mail kada su ove stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World