Primi e-mail kada su ove stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World

Stranica kreirana: 14. kolovoza 2000. Posljednja promjena: 4. prosinca 2011.
The FAME su stranice posvećene sustavnom i znanstvenom proučavanju zastava i grbova. Ti simboli često nose snažne političke i druge poruke. Prikazivanje takvih simbola ovdje ne znači da autor podržava ideje koje oni predstavljaju.	Ove stranice pohranjuju se u digitalnom arhivu NSK.

Map of the Krapina and Zagorje County.

Krapinsko-zagorska županija - općine

1. Bedekovčina
   • Bedekovčina, prijedlog iz 1995.
2. Budinščina
3. Desinić
4. Đurmanec
5. Gornja Stubica
   • Gornja Stubica, oko 1993
6. Hraščina
   • Hraščina, 1995. – 1996.
7. Hum na Sutli
8. Jesenje
9. Konjščina
10. Kraljevec na Sutli
11. Krapinske Toplice
    • Krapinske Toplice, oko 1999. – 2007.
12. Kumrovec
13. Lobor
14. Mače
15. Marija Bistrica
    • Marija Bistrica, 1994. – 2004.
16. Mihovljan
    • Mihovljan, oko 1995. – oko 2006.
17. Novi Golubovec
18. Petrovsko
19. Radoboj
20. Stubičke Toplice
21. Sveti Križ Začretje
    • Sveti Križ Začretje, 1999. – 2000.
    • Sveti Križ Začretje, 1994. – 1999.
22. Tuhelj
    • Tuhelj, – 1997.
23. Veliko Trgovišće
    • Veliko Trgovišće, 1994. – 2005.
24. Zagorska Sela
25. Zlatar-Bistrica

Pravilnikom o grbovima i zastavama jedinica lokalne uprave i samouprave određeno je da polje zastave grada ili općine mora biti jednobojno, s grbom u sredini ili odmaknutim prema koplju. U pravilu se općine drže tog sustava.
Godine 1997 su ustrojene općine Jesenje, Kumrovec i Novi Golubovec.

• Krapinsko-zagorska županija
• Hrvatska - županije
• Hrvatska

Bedekovčina

1:2

Grb Bedekovčine je razdijeljen vodoravno, gore u zlatnom srebrna kurija sa zlatnim elementima na plavom brijegu, dolje crveni vrč preko šest greda serbrno-plavo. Grb je usvojen nakon natječaja provedenog 1995. godine. Prikazuje dvorac-kuriju Bedekovčina (kurija obitelji Bedeković-Komorski), a vrč je simbol duge lončarske tradicije u kraju, koja je prije više od sto godina prerasla u industriju crjepova i opeke. Zastava je bijela s grbom u sredini.

Bedekovčina, prijedlog iz 1995.

1:2

Na bijelom štitu četiri valovite grede, gornje dvije crvene, donje dvije plave, u dnu godina 1658. Crvene valovite grede svojim oblikom podsjećaju na biber crijep te time na keramičku industriju u Bedekovčini. Plave grede, kao i broj valova predstavlja sedam bedekovačkih jezera umjetno stvorenih dugogodišnjim iskapanjem materijala za crjepove i opeku. Godine upisana u grb je godina osnivanja samostalne župe u Bedekovčini. Štit grba ima isti oblika kao štit grba grada Zaboka, u čijem sastavu je kao jedna od mjesnih zajednica bila Bedekovčina do 1993. Zastava je zlatnožuta predstavljajući bogatstvo područja, s rubom u bojama hrvatske trobojnice - tradicionalnim ukrasom u ovom području.

Ovaj prijedlog, u nekoliko inačica na istu temo, prihvatilo je općinsko vijeće općine Bedekovčina 24. studenog 1995. kao drugonagrađeno idejno rješenje na natječaju za grb i zastavu općine. Prvonagrađeno rješenje kasnije je prihvaćeno kao grb i zastava Bedekovčine prikazani gore.

Budinščina

1:2

Grb Budinščine je raskoljen plavo i zeleno s dva narančasta uspravljena lava koji zajedno drže srebrni latinski križ. Zastava je okomita, narančasta s grbom postavljenim u gornjem dijelu.

Općina se naziva Budinšćina u zakonu iz 1992., a Budinščina u zakonu iz 1997. i kasnijima.

Desinić

1:2?

Grb Desinića je u crveno-srebrnom šahiranom polju na zelenom brijegu srebrni dvorac. Dvorac u grbu prikaz je Velikog Tabora, srednjovijekovnog burga u blizini Desinića. Zastava je trobojnica, crveno, bijelo, zeleno s grbom u sredini. Ovo rješenje gotovo sigurno je odbijeno od strane Ministarstva uprave i tako nikada nije bilo službeno (ali je grb povremeno korišten).

Đurmanec

6:13~

Grb Đurmanec je u plavom Sv. Jujra na srebrnom konju ubija zelenog zmaja i u zaglavlju raskoljenom na tri u crvenom zlatni berzin list, crveno-srebrna 2×2 šahovnica i u crvenom zlatni grozd. Iznad štita obično je prikazana zlatna traka s imenom općine. Zastava je okomita, svijetlo plava s grbom (bez trake) u sredini.

Gornja Stubica

1:2

U grbu je u srebrnom polju na zelenom brijegu zlatna kruna (bikovska brnjica) u crvenom plamenu. Zastava je svjetloplava s grbom u sredini.
Svečana zastava je okomita viseća zastava plave boje s grbom u sredini, iznad njega u tri luka naziv općine i ispod dvije ukrštene lipove grančice, obrubljena zlatnim rubom.
Jednostavna kruna u plamenu simbolizira vođu Seljačke bune 1573. Matiju Gubca. Bila je to najveća buna u ovom dijelu Europe, a središte joj je bilo upravo u Gornjoj Stubici uz drevno stablo lipe koje još uvijek stoji. Jednostavna željezna kruna korištena je u mučenju i pogubljenju Gupca nakon gušenja pobune.

Gornja Stubica, oko 1993

Bez zastave.

Grb koji je Gornja Stubica koristila 1990-ih koso je razdijeljen srebrnom gredom, gore u plavom srebrni Sv. Juraj, dolje u crvenom iz zelenog brijega raste lipa u prirodnoj boji. Štit je okrunjen zidanom zlatnom krunom s plavo-srebrnim plaštem desno i crveno-zlatnim lijevo. U dnu je zlatna traka s imenom općine. Lipa u grbu je naravno slavna Gubčeva lipa. Zatsava nije bila usvojena.

Hraščina

1:2

Grb Hrašćine je u zlatno obrubljenom crvenom štitu zlatna osmerokraka zvijezda. Zastava je plava s grbom u sredini.

Općina sebe naziva Hraščina, dok se u državnom zakonu rabi ime Hrašćina. Prvi je naziv u skladu s lokalnim dijalektom i trebao bi biti službeni.

Hraščina, 1995. – 1996.

1:2?

Grb Hraščine usvojen 1995. bio je raščetvoren crveno, zeleno, zeleno i crno i preko svega osmerokraka zlatna zvijezda. Zastava je bila nebesko plava s grbom u sredini.
Hraščina je prije toga 1994. godine usvojila drugačiji grb, o kojem nema drugih informacija. Također je bio smješten u sredini nebesko-plave zastave.

Hum na Sutli

1:2

Grb prikazuje u plavom polju srebrna staklena posuda. Posuda ima okruglo tijelo i cilindričan vrat. Zastava je plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini.
Počasna zastava je plavi gonfalon s tri repa koja završavaju trokutasto, zlatno obrubljen i sa zlatnim kićankama na vrhovima repova. U sredini je grb općine, iznad zlatnim slovima ispisano je ime općine, a ispod dvije ukrštene lipove grančice.
Proizvodnja stakla ima dugu tradiciju u Humu, a laboratorijsko staklo je i danas jedan od najvažnijih proizvoda iz općine.

Jesenje

Sjedište: Gornje Jesenje

1:2

Grb Jesenja je u zelenom srebrna golubica raširenih krila sa zlatnim nimbusom i ispod iz zlatne posude istječe srebrna voda. Zdjelica s vodom simbol je zaštitnika općine, sv. Ivana Krstitelja, a golubica je simbol sv. Duha. Zastava je zelena sa grbom u sredini. Svečana zastava je zeleni gonfalon trokutastog kraja, obrubljen zlatnim resama, zlatno obrubljen grb je u sredini, iznad njega bijeli natpis "Općina Jesenje", a ispod ukrštene grančice vinove loze i pitomog kestena.

Općina jesenje 1997. se izdvojila iz Grada Krapina.

Konjščina

1:2

Grb Konjščine je u zelenom srebrna konjska glava krvari gdje je probodena strelicom u vrat. Zelena boja predstavlja Zagorje, konjska glava ime općine, ali je prisutna i u grbu obitelj grofova Konszky na čijoj zemlji se općina razvila. Crna strelica predstavlja borbe protiv Turaka, borbu za slobodu i nezavisnost. Zastava je tamno-zelena s bijelo obrubljenim grbom uz koplje.

Kraljevec na Sutli

1:2

Grb Kraljevca prikazuje hrvatsko šahirano polje i križ s okom i golubom, kao simbole Presvetog trojstva te zelenu dolinu s rijekom Sutlom. Zastava je svijetlo zelena sa tamno žutim rubom i natpisom "Općina Kraljevec na Sutli" iznad. U sredini je grb uronjen u tri plave pruge.

Krapinske Toplice

1:2

Grb Krapinskih Toplica je U zelenome iz drvenog vjedra istječe plava voda. Zastava je plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini.

Krapinske Toplice, oko 1999. – 2007.

1:2

Grb Krapinskih Toplica usvojen 1990-ih bio je u crveno obrubljenom srebrnom polju plavo "srce-vodoskok". Zastava je bila plava s grbom u sredini. Srce predstavlja licitarsko srce, tradiciju Hrvatskog zagorja, a vodoskok liječenje i izlječenje. Ovi simboli nisu dobili odobrenje za uporabu Ministarstva uprave, ali su ipak bili upotrebljavani.

Kumrovec

1:2

Grb je Kumrovca koso razdijeljen u crveno i srebrno pikovim rezom. Ovaj ornament čest je u folkloru ovog područja, osobito u drvenim ukrasima, a u Kumrovcu se nalazi etno-selo muzej na otvorenom izgrađen oko rodne kuće Maršala Tita. Zastava je tamno-plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Svečana zastava tamno je plavi gonfalon obrubljen zlatnim s dva trokutasta ureza na slobodnom kraju sa zlatnim resama duž njih, u sredini grb iznad ornamenta od vinover loze i grožđa te u vrhu ime općine u dva luka.

Općina Kumrovec izdvojena je 1997. iz općine Tuhelj.

Lobor

1:2

Grb Lobora je na crvenom polju u srebrnom šiljku crveni ponovljeni križ. Zastava je plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Svečana zastava je tamno plavi gonfalon obrubljen žutim s tri trokutasto završavajuća repa i sa zlatnim resama uz donji rub, u sredini je zlatno obrubljeni grb, iznad njega naziv OPĆINA u luku i LOBOR u liniji te su u repovima zlatni ornamenti od grančica vinove loze, tropleta i grančica hrasta.

Mače

1:2

Grb Mača je u plavom srebrnim mačem zlatne drške ukoso proboden zeleni brijeg iz kojega istječe voda. Zastava je plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini.

Marija Bistrica

1:2

Grb Marije Bistrice je u plavom štitu Crna Madona s Djetetom okrunjena starohrvatskom krunom stoji na srebrnom polumjesec s vrhovima nadolje. Kip Crne Madone iz XV. stoljeća najvažnija je ikona u glavnom hrvatskom marijanskom svetištu u Mariji Bistrici, povezuje se s mnogim čudotvornim događajima. Dvije zlatene krune za kip u obliku krune narodnih vladara poklonio je 1935. godine zagrebački nadbiskup Bauer. Zastava je žuta s grbom u sredini.

Marija Bistrica, 1994. – 2004.

Zastava nepoznata.

Znak korišten 1990-ih prikazuje hrvatsku šahovnicu i lokalnu crkvu.

Mihovljan

1:2

Grb Mihovljana je u plavom na zelenom podnužju srebrna crkva crvenog krova nad kojom stoji Sv. Mihovil odjeven u plavo, bijelih krila i uzdignutog mača i iza svega se uzdiže zlatno sunce, te u podnužu dva crna rudarska čekića. Koristi se trobojna zastava plavo, zeleno, crna s grbom u sredini. Boje simboliziraju rudarsku tradiciju mihovljanskog kraja - nebo, zemlju i ugljen. Sv. Mihovil zaštitnik je Mihovljana.

Mihovljan, oko 1995. – oko 2006.

1:2

Ranije je korišten sličan znak u kojem je podloga štita bila šahovnica, a bio je nadvišen trobojnom vrpcom s nazivom općine. I taj je korišten na trobojna plavo-zeleno-crnoj zastavi bez vrpce s natpisom.

Novi Golubovec

1:2

Grb općine Novi Golubovec u zelenom je polju srebrni golub raširenih krila i ispod njega dva ukrštena crna rudarska čekića. Golub svakako dočarava ime mjesta dok čekići podsjećaju na rudnike ugljena koji su donijeli prosperitet u Golubovec, iako su danas već preko 30 godina zatvoreni. Zastava je žuta s grbom u sredini. Svečana zastava je žuti golfanon s tri pravokutna repa koji sadrže zeleni hrastov ornament, u sredini je općinski grb, a iznad njega zelenim slovima naziv općine.

Općina Novi Golubovec izdvojena je 1997. iz općine Mihovljan.

Petrovsko

Zastava nepoznata.

Grb općine Petrovsko je u plavom dva zlatna ukrštena ključa s drškama nagore između dvije zlatne šesterokrake zvijezde i u zaglavlju natpis PETROVSKO. Rješenje je vjerojatno odbilo Ministarstvo uprave. Ključevi u grbu se, naravno, odnose na Sv. Petra, zaštitnika općine po kojem je i nazvana.

Radoboj

1:2

Grb Radoboja je reščetvoren zlatno i crno. Ove boje izabrane su da predstavljaju dvije najvažnije rude koje su nekada bile glavni proizvod Radoboja - ugljen i sumpor. Zastava je zelena s grbom u sredini, predstavlja poljoprivredu ovog kraja.

Stubičke Toplice

1:2

Grb prikazuje izvor ispod kapelice ispred brda. Izvor predstavlja termalne ljekovite toplice, a kapelica je posvećena Sv. Katarini. Stubičke Toplice su se do 1960-ih zvale Kapelšćak, a moderna kapelica prikazana na grbu izgrađena je 1814. Zastava je svjetloplava s grbom u sredini, zabilježena u upotrebi i u okomitoj i vodoravnoj inačici. Propisane dimenzije zastave su 150×300 cm s grbom okomitim na os zastave u sredini veličine 50×60 cm.

Sveti Križ Začretje

1:2

Grb je u plavom zlatni križ, te u srebrnom zaglavlju kaciga okrunjena zlatno s crveno-zlatnim plaštem desno i plavo-srebrnim lijevo. Zastava je bijela sa žuto obrubljenim grbom u sredini. Kaciga s plaštem, tvrdi se, detalj je iz grba Erdödyja, ali tamo je svakako bila iznad štita, a ne u njemu.
Svečana zastava bijeli je gonfalon trokutastog završetka sa zlatnim resama, s grbom u sredini, nazivom općine u dva luka iznad i ornamentom ispod grba koji se sastoji od šest klasova pšenice i grančica vinove loze.

Sveti Križ Začretje, 1999. – 2000.

1:2

Grb usvojen 1999. razlikovao se u detaljima od današnje inačice - kaciga je bila siva, a plašt s desna crveno-bijeli, tj. u plavom zlatni križ, te u srebrnom zaglavlju siva kaciga, obrubljena i okrunjena zlatno sa zlatnm vizirom te crveno-srebrnim plaštem desno i plavo-srebrnim lijevo. Nije bio propisan žuti obrub oko grba u zastavi.

Sveti Križ Začretje, 1994. – 1999.

5:8 | 1:2

Grb Sv. Križa Začretja usvojen 1994 je raščetvoren latinskim križem ukrašenim križem od pletera, 1. u plavom zlatna kruna s pet šiljaka iznad podnožja crveno-srebrno šahirano, 2. u plavom srebrna barkona kupola, gore lijevo zlatna šesterokraka zvijezda, a u podnožju srebrna sablja, 3. u plavom srebrni plug sa zlatnim točkom brazda zeleno podnožje, 4. u plavom zlatno izlazele sunce sa zrakama iznad zelenih brijegova, u podnožju kroz 3. i 4. sivi vijadukt trobojnog crveno-srebrno-plavog luka. Zastava je bila okomita, bijela s grbom pomaknutim u gornji dio i plavim natpisom imena općine u luku ispod njega, te sa zlatnim resama uz donji rub. Kupola predstavlja kupolu dvorca Vranicany (Vranyczany, Vranjican) u Sv. Križu. Zastava je prvo propisana u omjeru 5:8, a od 1995. u 1:2.

Tuhelj

1:2

Grb Općine Tuhelj je u plavom polju zlatna kruna unutar dvanaest zlatnih zvjezdica u krugu te u srebrnom zaglavlju tri plave kapljice. Kruna u grbu je prema kruni sa kipa Djevice Marije, zaštitnice općine, koju predstavljaju i dvanaest zvjezdica. Kapljice vode simboliziraju Tuheljske Toplice po kojima je Tuhelj poznat. Zastava je svijetlo plava s grbom u sredini.
Stolna zastavica je također svijetlo plava, okomita zastava koja završava trokutasto, s grbom u sredini, imenom općine u dva luka iznad i dvije lipove grančice ispod njega.

Tuhelj, – 1997.

Zastava nepoznata.

Grb koji je koristila općina Tuhelj prikazuje obelisk sa spomenika hrvatskoj himni podignutog na mjestu gdje je napisana. Od 1997. to mjesto više nije u Općini Tuhelj (nego u općini Kumrovec), pa se ovaj znak više i ne koristi.

Veliko Trgovišće

1:2

Grb Velikog Trgovišća je u plavom zlatna kesa. Kesa je referenca na trgovišće pa tako grb indirektno oslikava ime mjesta. Zastava je zelena s grbom u sredini obrubljenim žuto.

Veliko Trgovišće, 1994. – 2005.

8:13 | 1:2

Prvotno usvojen grb Velikog Trgovišća okomito je raskoljen srebrnom gredom koja se u vrhu spaja sa srebrnim zaglavljem, desno šahirano crveno i srebrno i lijevo zeleno polje. Okomita bijela greda i zaglavlje zajedno sačinjavaju inicijal T za Trgovišće, ali i za Tuđman. Prvi predsjednik Republike Hrvatske rođen je u Velikom Trgovišću. Zastava je istodobno usvojena, bijelo-plava dvobojnica s grbom u sredini prve polovice, prvo u razmjeru 8:13, a od 1995. u uobičajenijem razmjeru 1:2. Ministarstvo uprave odbilo je odobriti ovaj dizajn, pa je korištenje zastave prestalo.

Zlatar-Bistrica

1:2

Grb Zlatar Bistrice prikazuje u zelenom polju zlatni puran stoji na crnom kotaču s četiri žbice koji izlazi iz srebrne valovite grede. Zastava je svijetlo-plava sa žuto obrubljenim grbom u sredini.

U zakonu iz 1997 ime općine bilo je navedeno Zlatar-Bistrica. Ponekad se koristi u obliku s dvije riječi Zlatar Bistrica, no samo je prvo gramatički ispravno.

Primi e-mail kada su ove stranice osvježene?

[vexicro]

Flags of the World